IRT 3000

Sadržaj

Održana Konferencija \"Intelektualna svojina i Internet\"

28.06.2017

Na trećoj godišnjoj konferenciji "Intelektualna svojina i Internet", održanoj na Pravnom fakultetu u Beogradu, veliku pažnju privukla su predavanja, ali i diskusije sa publikom.

Teme Konferencije bile su odgovornost hosting provajdera za povredu žiga, dokazivanje u postupku rešavanja sporova povodom registracije naziva internet domena, povreda žiga na društvenim mrežama, prekogranična prenosivost onlajn sadržaja, emitovanje i reemitovanje radio i TV programa preko Interneta i autorsko-pravni režim nastave na daljinu.

slika 4

Konferenciju su organizovali Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu i Fondacija „Registar nacionalnog internet domena Srbije“ (RNIDS), a prisutnima su u njihovo ime poželeli dobrodošlicu Sima Avramović, dekan Fakulteta i Danko Jevtović, direktor RNIDS-a.

U uvodnom predavanju Roja Arendsa (Roy Arends), vodećeg naučnog istraživača Internet korporacije za dodeljene nazive i brojeve (ICANN – Internet Corporation for Asigned Names and Nubers), okupljeni su mogli čuti manje poznate činjenice o nastanku Interneta, a potom i potrebi da se on reguliše dodeljivanjem domena. Naime, prva računarska veza ARPANET uspostavljena je 1969. između računara četiri američka univerziteta. Prva poruka koja je poslata ovim putem glasila je “Lo”, jer je veza pukla dok je neko od učesnika ovog projekta pokušavao da ukuca reč “Login”. Shvativši potencijal mreže za naučnu saradnju i razmenu podataka mnogi istraživački centri su se okrenuli umrežavanju, međutim korisnici su morali posedovati određeno znanje da bi mogli koristiti ovu preteču Interneta. Kako nije postojao grafički interfejs sadržaji su bili uglavnom tekstualni, a dodatni problem predstavljala je ograničena mogućnost logovanja na mrežu – samo iz računarskih centara koji su za to imali tehničkih mogućnosti. Gotovo da je bilo nemoguće otići u drugi grad u Americi i dobiti pristupne podatke za ARPANET te uskladiti umrežavanje sa drugima. Vremenom je međutim ovaj postupak pojednostavljen, a porastao je i broj računarskih mreža, koje su konačno objedinjene u jednu. Kreiranje internet protokola (IP) omogućilo je prenos podataka između svih korisnika mreže, a uvođenje pretraživača i domena omogućilo je lakše pronalaženje traženih sadržaja. Internet domen je inače sistem u kome se internet adrese vezuju za određene lokacije na Internetu, servere, sajtove, e-poruke itd, i on danas može imati i globalne i nacionalne ekstenzije – potonje su u Srbiji poznate kao .RS i .СРБ.

www.rnids.rs

 

ar©tur 2021